Humanitarni rad

Slika /slike/shutterstock_133990751.jpg
Humanitarni rad jača zajedništvo i solidarnost i predstavlja put do razvoja humanijega i ravnopravnijeg društva. Povezuje ljude različitih interesa, statusa, obrazovanja, nacionalnosti, boje kože..., ljude koje vodi najplemenitiji cilj, cilj pružanja pomoći drugima, kako bi svijet u kojem živimo učinili boljim.
 
Područje humanitarnog rada, odnosno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15. i 98/19. - u daljnjem tekstu: Zakon), u kojem se pod humanitarnom pomoći podrazumijevaju prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina.
 
Humanitarna pomoć može se prikupljati i pružati u obliku:
  • stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći te
  • organiziranjem humanitarnih akcija.
 
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći može se organizirati putem humanitarnog telefonskog broja, sportskim i kulturnim događanjima, prikupljanjem pomoći na javnim mjestima i drugim aktivnostima kojima se na nedvojben način prikuplja humanitarna pomoć za unaprijed definirane korisnike ili skupine korisnika, uz uvjete propisane Zakonom i posebnim propisima.
 
U smislu Zakona,  prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći izraz je osobne volje pojedinca te predstavlja dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili dobrobit zajednice. Nadalje, prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći izražava se solidarnost prema članovima društva bez namjere stjecanja osobne i materijalne koristi, a humanitarna pomoć se pruža korisniku uz poštivanje ljudskih prava, fizičkog i psihičkog integriteta te zdravlja i sigurnosti, uz uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.
           
Svakako je važno naglasiti da Zakon jasno definira pojmove korisnika humanitarne pomoći, organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, stalnog prikupljača humanitarne pomoći, organizatora humanitarne akcije i slično.
  • Tako je propisano da je korisnik fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe.
  • Pod pojmom organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći podrazumijeva se fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć u skladu s odredbama Zakona,  kao stalni prikupljač humanitarne pomoći (neprofitna pravna osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći) ili kao organizator humanitarne akcije (pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava provođenje humanitarne akcije).  
 
Zakonom su jasno definirani uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, odnosno jasno su definirani uvjeti i kriteriji za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, kao i sami postupci za izdavanje tih rješenja.
 
Naime, svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u nadležnosti su upravnih tijela županije, odnosno Grada Zagreba, mjesno nadležni prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
 
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zaduženo je za postupanje po žalbama i nadzor nad humanitarnom pomoći i provedbom Zakona o humanitarnoj pomoći.
 
Ujedno, Ministarstvo vodi evidenciju neprofitnih pravnih osoba za područje Republike Hrvatske kojima je izdano rješenje o odobrenju stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, te evidenciju izdanih rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarne akcije, dok nadležna upravna tijela vode evidenciju pravnih osoba na području svoje nadležnosti kojima je izdano rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno evidenciju rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarnih akcija.

Prema evidenciji Ministarstva, od stupanja na snagu Zakona o humanitarnoj pomoći (1. studenoga 2015. godine), u Republici Hrvatskoj djeluje oko 200 neprofitnih pravnih osoba kojima je odobreno stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, a na godišnjoj razini se provede oko 370 humanitarnih akcija, temeljem Zakona o humanitarnoj pomoći.