Arhiva objava

Suradnjom do usluga potrebnih najmlađoj djeci u riziku
Simpozij je okupio 170 domaćih stručnjaka i predstavnika udruga koje pružaju usluge za djecu s neurorazvojnim rizicima i teškoćama u razvoju.

„Cilj ovog simpozija jest otvaranje dijaloga donositelja političkih odluka, stručnjaka i korisnika radi stvaranja zajedničkog nacionalnog okvira za ranu intervenciju u djetinjstvu i platforme za uspostavu sveobuhvatnog i kvalitetnog sustava rane intervencije u djetinjstvu”, poručila je na otvorenju simpozija pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Rana intervencija u djetinjstvu skup je usluga iz područja zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja usmjerenih na uklanjanje i umanjivanje učinaka rizika koji mogu dovesti do zaostajanja u razvoju. U Hrvatskoj je svako deseto dijete neurorizično, a svako peto u riziku od siromaštva, zbog čega imaju potrebu za tim uslugama. Neravnomjerna raspoređenost usluga, nedostatak njihove integracije, neujednačenost i nedostatak standarda za procjenu kvalitete i učinaka stavljaju velik teret na leđa roditelja koji su prisiljeni snalaziti se sami.

„Hrvatska ima neke od vrlo naprednih modela rane intervencije u djetinjstvu. No ti modeli nisu ravnomjerno raspoređeni, a stručnjaci često nisu međusobno povezani, što dovodi do „rasipanja“ usluga. Time se često neefikasno troše javna sredstva, a istovremeno brojna djeca i roditelji ostaju zakinuti za potrebne usluge. Vjerujem da uz bolju suradnju možemo učiniti puno više za najranjiviju djecu, bez obzira na odakle ona dolaze. Ne smijemo zaboraviti da smo Konvencijom o pravima djeteta obećali  da će sva djeca imati jednake šanse za rast i razvoj”, poručila je predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Valentina Otmačić.

Na otvorenju simpozija „Danas za sutra – kroz intersektorsku suradnju do integriranih usluga u ranoj intervenciji u djetinjstvu” govorili su ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar zdravstva Milan Kujundžić, te ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić. Pokrovitelji ovog simpozija su Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

(Tekst i foto: unicef.hr)
Održan okrugli stol "Pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici"

Sve te osobe ističu kako im je boravak u zajednici, nakon višegodišnjih boravaka u domovima, promijenio život na bolje, vratio osjećaj vrijednosti i pripadanja, 'popravio' prekinute obiteljske veze.

Dolaze mi djeca, igram se s unučicom, godinama nisam imala kontakt s obitelji, no nećak me nedavno pozvao u svadbu, posvjedočile su tri žene koje su život u ustanovi zamijenile životom u stanovima, odnosno u zajednici.

Život u zajednici nije privilegija odabranih

Svjesno da pravo na život u zajednici, nije privilegija odabranih, dar ili rezultat samilosti, već temeljno ljudsko pravo, Ministarstvo za demografiju , obitelji, mlade i socijalnu skrb intenzivno poduzima korake za razvoj procesa deinstitucionalizacije, kao i prevencije institucionalizacije, ističe ministrica Nada Murganić.

S tim se procesom započelo 2013., kada je broj korisnika na stalnom ili tjednom smještaju iznosio 6. 757, od čega 3.976 osoba s mentalnim oštećenjima, a 2. 781 osoba su djeca s teškoćama u razvoju, navela je ministrica.

Da bi osiguralo nekretnine za korisnike uključene u program organiziranog stanovanja, Ministarstvo je uspostavilo suradnju s Ministarstvom državne imovine, pa domovi u ovom trenutku raspolažu sa 49 stambenih jedinica čiji je vlasnik država.

Ministarstvo je, navodi Murganić, za osiguranje dodatno potrebne infrastrukture, u Europskom fondu za regionalni razvoj osiguralo 498 milijuna kuna, a za dodatno potrebne kadrove 264,7 milijuna kuna - poziv za prijavu projekata za njega objavljen je u ožujku ove godine i do sada su odobrena tri projekta domova za osobe s invaliditetom u iznosu od 33 milijuna kuna, a natječaj traje do konca 2020.

Ministarstvo je svjesno da proces deinstitucionalizacije nosi određene rizike i prepreke, no unatoč tome uslugu organiziranog stanovanja uz podršku trenutno koristi 951 osoba, u više od 250 stambenih jedinica, ističe ministrica.

Saborske sjednice i na znakovnom jeziku

Hrvatski sabor bio je među prva tri parlamenta koja su ratificirala Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, podsjetio je predsjednik Sabora Jandroković.

Tim činom, Hrvatska je prepoznala ono što je ključno, a to je da je sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu ograničeno ne zbog njihovih oštećenja već zbog raznih drugih prepreka – društvenih, pravnih, političkih itd., naglasio je.

Sabor je, podsjeća, u povodu desete obljetnice ratifikacije Konvencije, podržao inicijativu zastupnice Ljubice Lukačić (HDZ), da se saborske sjednice prenose i na hrvatskom znakovnom jeziku, što se i radi od 4. listopada na na Hrvatskoj televiziji.

Time je ostvario važan iskorak u svom radu te dao konkretni doprinos smanjivanju komunikacijskih barijera i ostvarivanju jednakosti pristupu informacijama za sve građane u Hrvatskoj, rekao je Jandroković.

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upozorava na povrede prava gotovo 7 000 osoba s invaliditetom koje i dalje žive segregirani u posebnim ustanovama. Osiguranje njihovog prava na život u zajednici zadaća je cijelog društva i taj se proces treba ubrzati, rekla je zamjenica pravobraniteljice Mira Pekić Knežević.

(Foto i tekst: hina.hr)

Predložite kandidata za dodjelu Državne nagrade za humanitarni rad u 2017.
Nagrada se dodjeljuje kao: Nagrada za životno djelo (jedna u tekućoj godini) - fizičkoj osobi,  za trajan doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada, u obliku povelje i novcu, te Godišnja nagrada (najviše tri) - pravnoj ili fizičkoj osobi za iznimna postignuća u području humanitarnog rada, u obliku povelje. Odluku o dodjeli Nagrade donosi Odbor za dodjelu Državne nagrade za humanitarni rad kojega je, na prijedlog ministrice nadležne za socijalnu skrb, imenovala Vlada Republike Hrvatske u studenom 2017. godine.
 
Pozivaju se zainteresirane fizičke i pravne osobe (tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne /regionalne/ samouprave, neprofitne i profitne  pravne osobe) da podnesu prijave na Poziv, odnosno da predlože kandidata odnosno kandidatkinju za dodjelu Nagrade u 2017. godini. Nagradu za humanitarni rad u 2013. godini dobila je dr. sc. Ulla Marton, čijim su humanitarnim djelovanjem i akcijama prikupljena sredstva za mnogobrojne institucije koje se brinu za djecu, odrasle, nemoćne i ostale potrebite osobe.

Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i predsjednica Odbora za dodjelu Državne nagrade za humanitarni rad i prim. dr. sc Ulla Marton dobitnica Nagrade za humanitarni rad u 2013. o ovoj su nagradi govorile u emisiji Dobro jutro, Hrvatska:

 

(tekst, fotografije i video: magazin.hrt.hr)
Održana međunarodna konferencija "Nasilje u obitelji i rodno utemeljeno nasilje"
Statistike pokazuju da je rodno utemeljeno nasilje vodeći uzrok nasilne smrti žena. Izvještaj globalne studije o ubojstvima UN-ovog Ureda za droge i kriminalitet pokazuje da je glavni uzrok smrti žena na globalnoj razini nasilje koje počine partneri.

U Europi je 2008. više od 46 posto žena ubijeno od bivših ili tadašnjih partnera, istaknuto je na otvaranju konferencije koju Centar za žene žrtve rata – ROSA organizira sa još šest organizacija iz Slovenije, Bugarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

V.d. ravnateljice Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin naglasila je kako je suzbijanje nasilja nad ženama ozbiljan problem s kojim se teško izlazi na kraj.

"Žene su toliko izložene nasilju iz jednostavnog razloga, jer još uvijek nisu u mnogim aspektima društva ravnopravne s muškarcima. To su itekako povezani procesi", poručila je.

Nedovoljni statistički podaci

Kao poseban problem istaknula je nedovoljno prikupljanje statističkih podataka o različitim oblicima nasilja nad ženama, koji bi omogućili usporedbu te pojave među pojedinim zemljama kako bi se na razini EU ili Vijeća Europe mogli uspostaviti što efikasniji alati.

"Nasilno ponašanje je jedan od najozbiljnijih, sveprisutnih problema modernog društva u cjelini, kako kod nas u Hrvatskoj tako i diljem Europe i svijeta", kazala je državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić.

Naglasila je da dostupni statistički podaci MUP-a ukazuju na činjenicu da su žene najčešće žrtve nasilja. Tako je prošle godine 77 posto počinitelja nasilja bilo muškog spola, a ukupno je 64 posto žena bilo žrtvom nasilja. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine 77 posto je bilo muškog spola, a 63 posto žena bilo je žrtvom nasilja.

Istaknula je da Ministarstvo financijski podržava 18 od ukupno 19 skloništa za žrtve nasilja u Hrvatskoj. Posebno je naglasila važnost stručnih službi koje su dužne pružiti potporu ženama žrtvama obiteljskog nasilja.

"Zaštitu žrtava nasilja moguće je postići samo dobrom međuresornom suradnjom, odnosnom koordiniranim djelovanjem stručnih službi koji u situaciji nasilja trebaju žrtvi osigurati potrebnu, nužnu, pravovremenu pomoć i zaštitu, odnosno djelovanjem cjelokupnog sustava i svih sudionika od državnih tijela do organizacija civilnog društva, budući da je zaštita prava ugroženih osoba obveza svih nas", poručila je Mađerić.

Konferencija  koja se održava do 1. prosinca je dio projekta "PRVE - izgradnja kapaciteta za prve točke kontakta za žrtve nasilja u obitelji i druge oblike rodno utemeljenog nasilja", a financiraju je Europska unija, Grad Zagreb i Vladin Ured za udruge.

(Tekst i foto: Hina)
BOŽINOVIĆ 'Uvest ćemo reda u namjensko trošenje socijalnih pomoći'
U službenom posjetu Međimurskoj županiji boravi ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović. Pritom je na samom dolasku u Maloj vijećnici Međimurske županije održao radni sastanak sa svojim domaćinom, županom Međimurske županije Matijom Posavcem te ujedno pomoćnicom ministrice demografije, socijalne politike i mladih RH za provedbu socijalne politike, organizaciju i nadzor ustanova Majom Vučinić Knežević.
Kako je napomenuto, s ciljem unaprjeđenja socijalnih usluga i njihove transparentnosti i pravilnog trošenja, Međimurska županija sa svojim stručnim službama sudjeluje u izradi Akcijskog plana unaprjeđenja sustava socijalnih naknada od 2017. – 2020. koji podržava no svakako predlaže da se sustav socijalnih naknada preispita na način da on postane transparentan i održiv, da se naknade troše za onu mjeru za koju su i primljene te da se na taj način sustav i kontrolira. Socijalne naknade imaju svoju solidarnu funkciju pa je naglasak iz Međimurja da se poduzmu sve mjere kako bi se naknade svrhovito koristile.
Međimurska županija uključila se u kreiranje Akcijskog plana, ali i Zakona o socijalnoj skrbi
U tom smislu župan je predložio kontrolu trošenja zajamčene minimalne naknade ili pak uvođenje postupaka koji će biti usmjereni na namjensko trošenje, npr. vaučeri za hranu, plaćanje komunalija, obveze prema djeci ili slično. Nekontroliranim trošenjem novac se često puta koristi za još veće osiromašivanje obitelji, a smanjuje se i stanje sigurnost naših sugrađana na što moramo apelirati i moramo je dovesti na razinu kao što je bila, naglasio je Posavec ministru.
Ova je točka već neko određeno vrijeme, a sasvim sigurno da će to biti tako i dalje, u vrhu prioriteta ove županije, da osmislimo najbolji model na način da budemo doista jedna sigurna županija i sredina zadovoljnih ljudi“, rekao je Posavec i dodao da će se osim u izmjene Akcijskog plana uključiti i u izmjenu zakona o socijalnoj skrbi i kaznenog zakona.

U tome očekujem i vidim da imam podršku i MUP-a, ravnateljstva policije i Ministarstva demografije, socijalne politike i mladih, naravno očekujemo i podršku Ministarstva pravosuđa, dogovorili smo konkretne mjere o kojima ćemo skoro, kada se sva ministarstva uključe svojim pisanim obrazloženjem i kada ćemo sjesti i napraviti na jednoj nacionalnoj razini jednu akcijsku grupu“, rekao je župan i najavio novi posjet ministra već u siječnju 2018. godine.
Za rješavanje ovih problema potreban je multidisciplinarni pristup svih resornih ministarstava, a naglasak sastanka stavljen je upravo na utvrđivanje mjera nadzora i sustava kontrole trošenja socijalnih naknada u svim resorima. Već smo ovakve radne sastanke održavali i zaključak je naše suradnje da problem romske nacionalne manjine, kao i problem nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ne može rješavati samo jedno ministarstvo, potrebna je jedna snažna međuresorna suradnja što ćemo svakako i učiniti.
U Međimurskoj županiji postoji prostora da se puno toga učini i mi ćemo svakako nastojati prihvatiti prijedloge koji će nam doći iz Županije“, objasnila je pomoćnica ministrice demografije, socijalne politike i mladih.
Ministarstvo će u Međimurju organizirati centar za obuku policajaca
Krajnji cilj je pomoći svakoj lokalnoj i regionalnoj zajednici i zato smo danas na Županiju došli s visokom dužnosnicom Ministarstva demografije, socijalne politike i mladih, nama je zajednička želja da u ove sljedeće obilaske Međimurske županije dođu i naše kolege, predstavnici iz drugih ministarstava, da se sustavno fokusiramo na određena područja gdje je moguće, nakon čega možemo u najkraćem roku očekivati određene rezultate“naglasio je ministar u Međimurju i dodao kako odličnu suradnju s našom županijom želi zaokružiti novim aktivnostima koje planira ministarstvo u godinama pred nama, s obzirom da i u Međimurju, pa i u drugim dijelovima Hrvatske postoje mogućnosti da se organiziraju centri za obuku policajaca.
Spomenimo kako su sastanku prisustvovali i Damir Trut, pomoćnik ministra, Željko Prša, zamjenik glavnog ravnatelja policije, Ivan Sokač, načelnik PU međimurske, Darko Horvat, saborski zastupnik, zamjenici međimurskog župana Sandra Herman i Josip GrivecAlenka Bilić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb, te Branko Sušec, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti sa zamjenicom Sonjom Tošić Grlač.
Nakon radnog dijela, ministar, pomoćnica ministrice i župan zajedno sa suradnicima otišli su u Malu Suboticu na obilježavanje 25. studenog - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, te preventivni program policije i partnera: „Živim život bez nasilja“, u tamošnjem Domu kulture, dok nakon toga i u posjet tvornici Jelen koja je jedan od glavnih dobavljača opreme posebne namjene za potrebe MUP-a.

(Tekst i fotografije: emedjimurje.rtl.hr)
Konferencija za medije nakon 3. sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju (13.11.2017.)
Gradonačelnik održao radni sastanak s ministricom Nadom Murganić
Započela osma stručna konferencija socijalnih radnika
Sudionike konferencije na svečanosti otvorenja pozdravio je zamjenik gradonačelnika Paško Rakić te im poželio uspješan rad. Svečanosti otvorenja nazočili su, između ostalih, državna tajnica ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa, predsjednica HUSR-a Štefica Karačić te pročelnik UO za zdravstvo i socijalnu skrb šibensko-kninske županije Nikola Mihaljević .

Konferencija pod nazivom Socijalni rad u svijetu promjena ima za cilj progovoriti o brojnim izvanjskim društvenim promjenama koje ostavljaju traga na socijalnim problemima i životima korisnika socijalnog rada, ali i o promjenama koje se događaju unutar profesije.
 
Stručnjaci su pozvani podijeliti svoja iskustva ili rezultate istraživanja u nekom od tematskih područja, a sve u svrhu jačanja kapaciteta profesije da se adekvatno nosi sa svojom nepredvidivom realnosti.
 
Konferenciju koja se održava od 18. do 20. listopada organizira Hrvatska udruga socijalnih radnika u partnerstvu s  Ministarstvom za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku.







(tekst i fotografije: sibenik.hr)


 
Gostovanje ministrice Nade Murganić u Dnevniku HTV-a (11.10.2017.)
Ministrica Murganić: Usmjereni smo prema građenju društva s nultom stopom tolerancije prema nasilju
HRTradio: emisija „U mreži Prvog“, emitirano: 12. rujna 2017., 7:30. Gostovao državni tajnik dr. sc. Marin Strmota
Emisiju možete poslušati na ovoj stranici.
Održan susret udomitelja iz cijele Republike Hrvatske
Katarina Maček Stjepanović, stručna surandica Foruma ističe kako su susreti udomitelja jedinstvena prilika za međusobno druženje i upoznavanje udomiteljskih obitelji. Isto tako, na svakom susretu nastojimo okupiti sve relevantne dionike kako bi se raspravilo o značajnim pitanjima vezanim za udomiteljstvo u Hrvatskoj. Ove godine na susretu su nam se pridružile i predstavnice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Tatjana Katkić Stanić, Marijana Dumančić i Margareta Međerić.

Pitanje koje najviše zanima udomitelje je novi Zakon o udomiteljstvu i profesionalizacija udomiteljstva, tj. činjenica da udomitelji imaju prava iz radnog odnosa.

Marina Hoblaj, predsjednica Foruma, a ujedno i udomiteljica navodi kako udomitelji nisu dobili konkretne odgovore kada i na koji način će udomitelji dobiti prava iz radnog odnosa. Iako postoji plan da novi Zakon o udomiteljstvu stupi na snagu u prvom kvartalu 2018. godine, udomitelji su skeptični po tom pitanju budući da se već 10 godina bore da imaju prava iz radnog odnosa, pravo na radni staž, a tim i na mirovinu.

Udomitelji su upoznati i s velikim programom Za snažniju obitelj kojeg pokreću UNICEF i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku čiji je jedan od ciljeva upravo unapređenje udomiteljske skrbi, a Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece je jedan od partnera na projektu.

Susret je realiziran zahvaljujući financijskoj podršci Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalu politiku, Grada Zagreba i Ureda Unicef-a u Hrvatskoj.

Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece mreža je 14 udruga udomitelja s područja cijele Hrvatske koje okupljaju oko 300 udomiteljskih obitelji u kojima je smješteno 500 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Zainteresirani za udomiteljstvo mogu se obratiti u ured Info centra za udomiteljstvo od 08 do 16 sati na adresi Antuna Bauera 28 u Zagrebu.

Više informacija na facebook stranicu Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece, web stranici www.udomiteljizadjecu.hr, telefonu 01 5565 144 ili putem e-maila info@udomiteljizadjecu.hr.


(tekst i fotografija: nacional.hr)
U emisiji RTL Danas gostovala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić
Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u RTL-u Danas je istaknula da je cilj ekonomski osnažiti mlade obitelji.

Što nam možete otkriti o slučaju ostavljene djevojčice, a što do sada nismo čuli?
Mislim da je sve poznato ono što javnost treba znati, prije svega socioekonomski uvjeti u kojima je obitelj živjela. Ono što je najvažnije je da je ovaj događaj ipak sretno završio, i za djevojčicu i za njezinog brata, koji je prevencijom smješten u ustanovu.

Kakva je njihova budućnost?
Ne mora biti tragična. Iskoristila bih priliku ponoviti mladim roditeljima i mladim obiteljima, koje imaju poteškoća, da se obrate institucijama i pozovu ih u pomoć u smislu da se njihova djeca privremeno smjeste u adekvatne životne uvjete. To ne znači da će ostati bez djece, nego će čak imati kvalitetniji kontakt s djecom, jer neće biti opterećeni svakodnevnim životnim nedaćama koje imaju.

Gdje su djed i baka, jesu li oni apelirali na policiju i otkrili cijeli slučaj?
Ne bih trebali žuriti s nikakvim odlukama. Ravnateljica Centra je rekla da će se procijeniti one mjere koje su za dobrodit djece. Stručni radnici sigurno neće procijeniti da treba doći do drastičnog odvajanja od roditelja, ali za sada djeca nemaju uvjete da budu s roditeljima, jer su roditelji pod istragom i ta obitelj nije bila sposobna i spremna brinuti o toj djeci.

Koliko je država kriva za ovaj slučaj?
Teško je reći, ovo su životne okolnosti. Život nosi svoje poteškoće. Ta obitelj je bila na neki način u sustavu socijalne skrbi, u smislu materijalnih prava. Kad spominjemo državu, nije uvijek samo država Centar za socijalnu skrb.

Najavili ste izmjene Obiteljskog zakona - kakve točno a da su vezane uz ovaj slučaj?
Mi smo u promjeni Obiteljskog zakona u smislu da ćemo dati jače obaveze i ulogu Obiteljskih centara. Upravo zbog savjetodavne, preventivne, edukacijske uloge koje su potrebne mladim parovima prije sklapanja braka, u tijeku bračnih razmirica, u tijeku razvoda i, najvažnije, u tijeku dogovaranja i povjeravanja roditeljske skrbi s ciljem da ih se nauči da razmišljaju o dobrobiti djeteta.

Hoće li se povisiti naknade, koliko i ima li za to novaca?
Mislim da smo već povećanjima rodiljnih i roditeljskih naknada usmjerenima mladim obiteljima napravili dosta, ali izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi vodit ćemo računa da one naknade koje su usmjerene prema djetetu i ostvarene zbog djeteta ne ulaze u imovinske cenzuse. Dakle da naše mlade obitelji ekonomski budu jače. Svakako će to biti do 2018.



(tekst i video: http://www.vijesti.rtl.hr)
Predstavljen projekt za mlade vrijedan 12 milijuna kuna
ESF je kao glavni financijski instrument EU-a za ostvarivanje politike zapošljavanja i smanjenja razlika u životnom standardu u državama članicama EU-a financirao projekt sa 75 posto, a Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva i Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava organiziralo je informativne radionice za udruge, saveze, mreže i sl. koje djeluju na području rada s mladima, te jedinice lokalne i regionalne samouprave.
 
Cilj projekta je povećanje socijalnog uključivanja mladih od 15 do 29 godina, a financirat će se projekti koji će doprinijeti kvalitetnom provođenju slobodnog vremena mladih, povećanju informiranosti i pružanju usluga savjetovanja o temama relevantnim za mlade, prevenciji nasilja, unaprjeđenju razvoja socijalnih vještina i kompetencija koje pridonose konkurentnosti na tržištu rada i socijalnom uključivanju mladih, kao i poticanju aktivnog sudjelovanje mladih u društvu.
 
Radionicu je otvorila ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić istaknuvši da je Vlada svjesna problema koji imaju mladi, počevši od edukacije i obrazovanja, zapošljavanja i stambene problematike do iseljavanja, koje je rak-rana društva.
 
"Gospodarstvo i dobro plaćena radna mjesta sigurno će doprinijeti da se ti problemi ublaže, kao i programi koji uključuju mlade, potiču ih na obrazovanje, druženje, usmjeravanje prema zajedničkim ciljevima i sl.", obrazložila je ministrica.
 
Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević podsjetila je na program "Od mjere do karijere", koji je krenuo 1. ožujka, usvrdivši da je pokazao sjajne rezultate.
 
"Potpore za zapošljavanje mladih porasle su za 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, što znači da smo više mladih stvarno zaposlili, ponajviše u realnom sektoru", istaknula je.
 
Najavila je da će se kroz aktivnosti vezane za prvo zapošljavanje, od početka sljedeće godine ponovno uvesti sustav pripravništva "koji će jamčiti prava radna mjesta i pravi radni odnos mladima".
 
 
(Hina)
dr. sc. Marin Strmota, državni tajnik ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku gostovao u dnevniku HRT
U prvih pet mjeseci rođeno je 14.763-oje djece ili 336 manje nego u istom razdoblju 2016. Od siječnja do svibnja 2017. umrlo je 25.099 hrvatskih državljana ili 2652 osobe više nego u prvih pet mjeseci 2016. 

Na taj se način ne samo nastavio nego i ubrzao negativni demografski trend. Naime, u prvih pet mjeseci ove godine rođeno je 10.426 osoba manje nego što ih je umrlo, dok je prošle godine taj broj iznosio 7438 ili gotovo tri tisuće manje.

Podaci su porazni, sve je veća razlika između broja rođenih i umrlih, je li ikada stanje bilo lošije, bilo je pitanje ui središnjem Dnevniku HRT-a za Marina Strmotu, državnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Nikad nije bilo lošije stanje. To je ono što struka već upozorava desetljećima - da je situacija alarmantna. To više i nije novost. Ovi podaci pokazuju da će negativni prirodni prirast i dalje rasti te da će i dalje stvarati teret za razvoj stanovništva. Rezultati su to dugoročnog demografskog procesa, ova statistika se već nazirala u prošlim godinama pa je pitanje što sada činiti. Sve je veći udio starijeg stanovništva pa će smrtnost biti i veća te će u konačnici negativni prirast još rasti, što nas zabrinjava, kazao je Strmota.

U relativno kratkom vremenu Vlada je u osam mjeseci napravila nekoliko poteza: povećala osobni odbitke za porez za zaposlene, kao i za djecu, krenulo se sa subvencioniranjem stambenih kredita, povećale su se roditeljske potpore. Sve te izmjene traju i nije moguće preko noći nešto promijeniti. Daljnji koraci su uređivanje predškolskog obrazovanja - dulje radno vrijeme vrtića, čak i dvosmjensko, kazao je državni tajnik.

Iseljavanje je također veliki problem. Imamo tradiciju iseljavanja kroz cijelo 20. stoljeće. Moramo raditi na poboljšanju gospodarskog razvoja, zapošljavanju, podizanju standarda kako uopće ne bi doveli mladog čovjeka u situaciju da želi otići iz Hrvatske, smatra Strmota.



prenijeto s: http://vijesti.hrt.hr/396840/demografski-podaci-porazni-hrvatska-izumire-sto-uciniti

(tekst, fotografije i video: vijesti.hrt.hr)
Ministrica Murganić: Gospodarski rast i dobro plaćena radna mjesta preduvjeti su za stvaranje novih mladih obitelji
UNICEF i Ministarstvo za demografiiju pokreću program edukacije "Za snažniju obitelj"
Cilj programa, koji će UNICEF financirati s 5 milijuna kuna jest jačanje i širenje socijalnih usluga za obitelji s djecom u sustavu socijalne skrbi, a posebice osiguravanje zaštite dobrobiti dijete, s obzirom da je u 2015. godini zabilježen 6141 slučaj neprimjerene skrbi za dijete, koje je uključivalo tjelesno i mentalno nasilje nad djecom, spolno iskorištavanje, zanemarivanje itd.
 
"Planiramo obuhvatiti 900 stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi, te 400 iz zdravstva i obrazovanja. Time bi obuhvatili 2000 obitelji, odnosno 4000 djece a UNICEF će za to izdvojiti 5 milijuna kuna. Cilj je uključiti u edukaciju i potporu  udomiteljskim obiteljima kao zamjenskim obiteljima", izjavila je  ministrica Murganić.
 
Program je usmjeren prije sveta osnaživanju obitelji ali kroz stručnu edukaciju osnaživanje i onih koji rade s obiteljima, kako bi bili su stanju prepoznati obitelj u riziku, dijete koje živi u takvoj obitelji, prevenirati negativnosti koje se događaju poput zlostavljanja, zanemarivanja i slično. To će ujedno, smatra ministrica, biti i zaštita stručnih radnika u centrima za socijalni rad koji su rade po velikim teretom.
 
"Obitelji su danas u riziku zbog svih promjena koje se događaju u društvu, tranzicijskih promjena koje su najviše pogodile mlade ljude, koje imaju maloljetnu djecu. Zato treba dobro educirati stručne osobe da znaju prepoznati i donijeti prave i pravodobne odluke o tome kako pomoći takvoj obitelji", kazala je Murganić
 
Predstojnica Ureda UNICEF-a Valentina Otmačić izjavila je kako je projekt, koji će provesti Ministarstvo i Hrvatska udruga socijalnih radnika, nadogradnja na dosadašnji zajednički rad te očekuje da će se tim podići sveukupna skrb o djeci koja žive u obiteljima u riziku .
 
"Očekujemo da obitelji u riziku, koje se suočavaju sa problemima, budu još bolje podržane, da imamo manje slučajeva zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja  obitelji i da na njega se što adekvatnije odgovori. Očekujemo da edukacija koju ćemo pružiti postane održiva i uđe u sustav, kako bi postala cjeloživotno obrazovanje za socijalne radnike. Također očekujemo da ćemo podići kvalitetu udomiteljstva. Udomitelji su vrlo predani i potrebna im je podrška kako bi rezultati njihovog rada bili što bolji", izjavila je Otmačić.
 
U Hrvatskoj je 1467 udomiteljskih obitelji koja pružaju skrb za više od 2000 djece.

(Tekst i fotografija: HINA)
Centar za djecu, obitelj i mlade kao primjer drugima
Odlična vijest: Vlada ima plan kako zaposliti više od 3000 žena
Na predstavljanju tog programa sudjelovali su i premijer Andrej Plenković, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Projekt vrijedan 400 milijuna i 900 tisuća kuna financirat će se u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda i u skladu je s europskim i nacionalnim preporukama o unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava žena, kazala je državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević.

Cilj je, dodala je, omogućiti pristup zapošljavanju ženama koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada s naglaskom na žene starije od 50 godina, žene s najviše završenom srednjom stručnom spremom, žene s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice.

Projekt će provoditi jedinice lokalne uprave i samouprave i udruge u trajanju do 30 mjeseci, a u okviru projekta planira se zaposliti 3045 žena koje će raditi na poslovima potpore i podrške te brige o starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju u njihovim zajednicama. Projekti će se provoditi u teško dostupnim područjima odnosno ruralnim područjima i otocima te u onim područjima u kojima je stopa nezaposlenosti i stopa dugotrajne nezaposlenosti viša od hrvatskog prosjeka.

Riječ je o pozivu koji traje sve do 2020. godine, a za natječaj se sa svojim projektima mogu prijaviti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i udruge. Obavezni partneri na projektu su regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centri za socijalnu skrb.

Minimalna vrijednost bespovratnih sredstava po pojedinom projektu može iznositi 900.000 kuna, dok je najviša predviđena vrijednost projekta 10 milijuna kuna, kazala je Ivanković Knežević.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je nadu da će se tim projektom smanjiti nezaposlenost žena koje u ukupnom broju nezaposlenih čine 58 posto, te naglasio da je ambicija njegove Vlade do kraja mandata dosegnuti zaposlenost od 68 posto.

"Naša je ambicija na kraju mandata ove Vlade doći do 68 posto zaposlenosti na hrvatskom tržištu rada. S te strane učinili bismo jedan veliki iskorak u odnosu na današnje postotke", kazao je Plenković, izrazivši također zadovoljstvo kontinuiranim padom nezaposlenosti u apsolutnom iznosu.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić naglasila je da će projekt "Zaželi" omogućiti brigu i skrb za 12000 starijih i nemoćnih osoba i osoba s invaliditetom, omogućiti njihovu socijalnu uključenost i prevenirati preranu i pretjeranu institucionalizaciju, odnosno unaprijediti njihovu skrb.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je da vladine mjere aktivne politike zapošljavanja već sada daju rezultate i idu u željenom smjeru, odnosno prema trajnom zapošljavanju i u smjeru privatnog sektora. "Vlada je u ovoj godini otvorila preko 2 milijarde kuna natječaja upravo za zapošljavanje", rekao je ministar Pavić. (Hina)


Prilog je preuzet sa stranice http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/programom-zazeli-planira-se-zaposliti-vise-od-3000-zena---481685.html
Sabor prihvatio da se nakon devet godina povećaju rodiljne potpore
Gostovanje ministrice Murganić u emisiji „S Anitom aktualno“ Z1, (1. lipnja 2017.)
Novi zakoni omogućit će brže posvajanje i udomljavanje djece
U oorganizaciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Dječjeg doma Zagreb, Podružnica Laduč, jučer su u Šenkovcu održani Dječji susreti 2017.

Na njima se u četverosatnom kulturno-zabavnom i sportskom druženju okupilo stotinjak djece i odgajatelja, stručnih radnika ustanova za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz SOS Dječjeg sela Lekenik, Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske provincije Karmelićanki Božanskog srca Isusova, karlovačkog Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor, sisačkog dječjeg doma Vrbina te iz svih podružnica Dječjeg doma Zagreb, a pridružila su im se i djeca s odgajateljima iz mariborskog Mladinskog doma.

– Djeca su otvorena, pametna, vesela, neopterećena, socijalizirana, senzibilizirana, pristojna, pa se i tijekom ovog druženja mogao vidjeti sustavan i kvalitetan rad s djecom te da su zaliječene neke rane iz djetinjstva. No, bila je ovo i prilika da razmijenimo iskustva i osvijestimo neke zajedničke probleme. Razmišljamo kako ozakoniti modernije oblike zaštite djece, kako udomiteljstvo postaviti na stručniju razinu i što se tiče stručnosti udomitelja, praćenja procesa udomiteljstva... – kazala nam je tijekom susreta ministrica Nada Murganić dodajući da nakon pokretanja radne skupine za izradu novog Zakona o udomiteljstvu donošenje nove zakonske regulative očekuje ili krajem ove ili početkom iduće godine.

– Ne želimo brzati. Htjeli bismo u tom poslu biti oprezni i temeljiti. Želimo da dijete, ako nema svoje obitelji, ima zamjensku obitelj, a do tada su tu naše ustanove – istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koja je dječjim sudionicima jučerašnjeg druženja podijelila brojne diplome i pehare.

– Uz druženje s djecom, ovo smo okupljanje iskoristili i kako bismo razmijenili puno novih ideja o unapređenju skrbi djece u sustavu, razvijanju novih usluga, posebno onih koje se odnose na mlade trudnice i majke s malom djecom – kazala nam je pak ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jasna Ćurković Kelava. Pritom je također naglasila kako nakon stabiliziranja zakonodavstva očekuje da se ubrzaju postupci udomljavanja i posvajanja.

(tekst i fotografije: www.vecernji.hr)
 
U mreži Prvog - Povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada
Emisiju možete poslušati na ovoj stranici.
U emisiji RTL Danas gostovala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić

 
 
Ministrica Murganić: Povećava se iznos naknade za vrijeme roditeljskog dopusta s 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna
Ministrica najavila u Ivancu – slijedi zapošljavanje gerontodomaćica
Potvrdila je da je ugodno iznenađena radom i atmosferom u Centru za socijalnu skrb u Ivancu i međuljudskim odnosima što se, kazala je ministrica, vidi i po rezultatima rada. Dodala je da taj Centar ima razvijeno udomiteljstvo i da na taj način moće ublažiti. pa ponekad i riješiti, neke od problema lokalnog stanovništva.

-U svakom slučaju treba uvijek težiti boljem. U Centru za socijalnu skrb istaknut je problem nedostatka adekvatnog prostora, što je u biti karakteristično za većinu centara. Uz to jedan od problema je i nedovoljan broj stručnih kadrova kao i nedostatak prijevoznih sredstava – kazala je ministrica dodajući da je taj problem izražen baš u sredinama poput Ivanca gdje bi više automobila značilo i efikasnije obavljanje poslova. Dodala je da će se upravo ti problemi rješavati u narednom razdoblju.



Najavila je i strategiju širenja različitih vrsta usluga u pojedinim sredinama tim više što to zahtijeva upravo struktura stanovništva. Radi se na širenju usluga u zajednice za mlade, ali i stare, koji su na neki način zaboravljeni – pojasnila je ministrica.

Za područje poput Ivanca, koje ima udaljena staračka domaćinstva, kaže da predstavlja situaciju kakva je po cijeloj Hrvatskoj Naglasila je da naša zemlja ima veliki broj staračkog stanovništva, koji većinom ostaju u svojim kućama. Kada su prisiljeni negdje se smjestiti onda su to centri u većim ili manjim gradovima odnosno sredinama koje za njih nisu prirodne i prirasle srcu – kazala je Murganić te nastavila

-Ovo ministarstvo se opredijelilo, uz ostale svoje sadržaje, da širimo pomoć u kući, one čuvene gerontodomaćice sa eventualnom dostavom obroka u kućama ili nekim drugim oblicima pomaganja. Da bi to na neki način ostavilo ljude u svojim kućama pomoć bi im bila dostupna pružanjem usluge u njihovim domovima – kazala je ministrica. To bi, po njenim riječima ujedno značilo i priliku za zapošljavanje uglavnom ženskih osoba koje su teže zapošljive i imaju nisku ili srednju razinu naobrazbe. Drži da bi to vratilo život u prigradskim i seoskim sredinama.

(tekst i fotografije: http://aktualno.hr)
 
Vukovarsko-srijemsku županiju posjetila ministrica Nada Murganić
Povodom Dana obitelji Murganić uručila 20.000 kuna Udruzi obitelji 8+
Predstavljen projekt „Bebina prva torba“
Gostovanje ministrice Nade Murganić u Dnevniku Nove TV (22.4.2017.)
Demografska obnova ključna za razvoj Hrvatske
Ministrica za demografiju, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić upozorila je danas u Slavonskom Brodu na problem sve većeg broja staračkih, posebno staračkih samačkih domaćinstava te na lošu demografsku sliku Slavonije i Hrvatske u cjelini.

S brodsko-posavskim županom Danijelom Marušićem i predstavnicima ustanova socijalne skrbi ona je razgovarala o projektima koji bi mogli potaknuti demografsku revitalizaciju i pomoći socijalno ugroženima. Prema njezinim riječima, demografska revitalizacija Hrvatske ključan je zadatak njezina ministarstva te pratećih ustanova i institucija.

- Nažalost, demografska slika Hrvatske svima je već izuzetno dobro poznata i jasno je da kroz tu demografiju kao jedan od većih problema dolazi i problematika zbrinjavanja starijih osoba - kazala je ministrica Murganić. Među aktualnim projektima u Brodsko-posavskoj županiji izdvojeni su dogradnja Doma za stare i nemoćne u Slavonskom Brodu te izgradnja novog doma u Novoj Kapeli. Ministrica je jučer posjetila i Centar za pružanje usluga u zajednici "Kuća od sretnih ciglica", u kojem su smještena djeca i mladi bez roditeljske skrbi.

(tekst: Vedran Balen; fotografija: http://lokalni.vecernji.hr)
Usvojena nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom do 2020.
HRTradio: emisija „U mreži Prvog“, emitirano: 12. travnja 2017., 7:30. Gostovao državni tajnik dr. sc. Marin Strmota
Hoće li poticajne mjere uz davanje zemljišta i stanova privući mlade u Liku, Slavoniju i na otoke? U mreži Prvoga o tome govore demografkinja Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti, član Predsjedništva SDP-a Domagoj Hajduković i državni tajnik za demografiju Marin Strmota. Urednik: Ivica Ružičić.
Emisiju možete poslušati na ovoj stranici ili putem poveznice http://radio.hrt.hr/ep/u-mrezi-prvog/204997/
Ministrica Murganić u posjeti Zadarskoj županiji
Dovršetak izgradnje Dječjeg centra "Voštarnica" na Mocirama
Ministrica Murganić u Kninu najavila pomoć za dovršetak objekta Poludnevnog boravka
Ministrica Nada Murganić u radnom posjetu Šibensko-kninskoj županiji
Vlada ozbiljno razmišlja o demografskoj obnovi Hrvatske
Na tribini "Demografske mjere Vlade RH", održanoj u organizaciji osječko-baranjske organizacije HDZ-a, ministrica Murganić je istaknula kako će, "osim suglasja u provedbi demografskih mjera, biti potrebno u društvu stvoriti klimu u kojoj će prevladavati osjećaj sigurnosti i ekonomskog blagostanja jer će se tada mladi ljudi lakše odlučivati na stvaranje novih obitelji".
Državni tajnik u tome ministarstvu Marin Strmota rekao je kako je među mjerama povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, a u pripremi su mnoge mjere za pomoć mladim obiteljima koje izrađuju radne skupine.
Dodao je kako se za dva tjedna očekuje osnutak vijeća za demografsku revitalizaciju radi koordinacije aktivnosti radnih skupina i izmjena zakona koje se odnose na demografsku obnovu.
"To neće preko noći promijeniti naše demografske trendove, koji su zaista loši, jer nam prije svega treba gospodarski rast i zapošljavanje", poručio je Strmota.
Predsjednik osječko-baranjskoga HDZ-a saborski zastupnik Ivan Anušić istaknuo je kako općina Antunovac, čiji je dugogodišnji načelnik, ima veći natalitet nego mortalitet, a na posljednjem popisu stanovništva zabilježila je povećanje broja stanovnika od 4,7 posto. Smatra kako je općina u posljednjih desetak godina sustavno razvijala svoje potencijale, poput gospodarske zone, vrtića i druge infrastrukture, što je rezultiralo mikromigracijama i povećanim prirodnim prirastom stanovništva.
U vezi s osnutkom ministarstva demografije, Murganić je rekla kako se može biti različito organiziran, ali neće biti uspjeha ako svi zajedno ne rade na provođenju demografskih mjera. "Bilo je prijedloga da to bude središnji državni ured za demografiju, pa samostalno ministarstvo, ali činjenica je da do sada nismo imali ništa, a sada ipak imamo ministarstvo koje se bavi demografijom i mjere koje će biti prepoznatljive i na korist građanima", istaknula je ministrica.

(Foto: Lana Slivar Dominić/HINA)
Ministrica Murganić za direktno.hr o položaju i važnosti socijalnih radnika
Danas, 21. ožujka 2017. se obilježava Svjetski dana socijalnog rada pod nazivom "Promicanje održivog razvoja i zdravih zajednica".

Na današnjem skupu na kojem su svečano dodijeljene nagrade HUSR-a, prisustvovala je i Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike - Nada Murganić, koja je i sama socijalna radnica.

Ministrica Nada Murganić koja je i sama socijalna radnica, vrlo je dobro upoznata sa situacijom u struci. Za direktno.hr se osvrnula na ovaj skup te na značaj socijalnih radnika.

"Danas je Međunarodni dan socijalnih radnika i svi mi koji smo po zvanju socijalni radnici smo izuzetno ponosni na svoju struku, ali smo svjesni i teškoća koje imamo u svakodnevnom radu. Socijalni radnici su stup socijalnog sustava, ali trebaju biti i kreatori socijalne politike. Zbog širine i velike problematike s kojom se danas suočavamo. bavimo se saniranjem posljedica, a manje s prevencijom. Uz taj svoj rad koji je ustvari jedna socijalna skrb i jedna socijalna zaštita, socijalni radnici trebaju biti kreatori socijalne politike u društvu koji će predlagati takve promjene koje će biti pozitivno odražajne na kompletnu našu društvenu zajednicu", rekla je ministrica.

Upitali smo ju i što misli općenito o statusu socijalnih radnika u državi koji su nerijetko izloženi verbalnim, ali i fizičkim napadima.

"Lako je u našoj djelatnosti naći nezadovoljnih s obzirom na to da se mi suočavamo s osobama koje su izložene nasilju, diskriminaciji, bolestima...Naši korisnici zbog pritiska koji imaju u svakodnevnom životu, na neki su način isfrustrirani i te se frustracije vrlo negativno odražavaju na nas koji s njima radimo. Nismo uvijek u mogućnosti da riješimo na zadovoljavajući način njihove probleme, odnosno prevenirati to da im se takve negativnosti ne događaju u životu. Nažalost imali smo situaciju i gdje nam je kolega na radnom mjestu ubijen u Splitu prije 14 godina. Međutim mi ćemo se truditi da ojačamo struku i da upotpunimo našu djelatnost i sve u svrhu boljeg rada i bolje suradnje s našim korisnicima tako da ne dođe do ovakvih incidentnih situacija. Kao zvanje nije prepoznato u društvu, a itekako smo potrebni jer tamo gdje je najteže se nalaze naši socijalni radnici", zaključila je ministrica Murganić za direktno.hr.

(direktno.hr)
 
Pri kraju godine zakon o potvrđivanju Istanbulske konvencije
"Ministarstvo će taj zakon u proceduru na usvajanje Vladi dati očekivano u zadnjem tromjesečju 2017.", rekla je Murganić na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova koji se tematski bavio važnošću ratifikacije te Konvencije.
 
Konvenciju, koja je stupila na snagu 2014., do sada su ratificirale 22 države i isto toliko ih je potpisalo. Hrvatska još nije napravila taj iskorak, nalazi se u grupi država koje su je samo potpisale, rekla je posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama Dubravka Šimonović.
 
Na razini Vijeća Europe očekuje se uskoro ratifikacija Bugarske, Irske, Češke, Njemačke, Ukrajine i Velike Britanije, kaže Šimonović i izražava nadu da će na toj listi uskoro biti i Hrvatska, te da će se ratifikacija "dogoditi" prije kraja godine.
 
Posebna izvjestiteljica tumači da je Konvencija vrlo kompleksna, ima holistički pristup jer ne ide samo na jedan segment, nego na cijelo područje koje pokriva prevenciju, mjere zaštite i kazneni progon, koordinaciju tijela.Konvencija je, kaže, usmjerena na bolje povezivanja sustava i pristupa koji omogućuje bolju koordinaciju.
 
Nasilje nad ženama kršenje je ljudskih prava
 
Tumači također da Konvencija po prvi puta definira što je to nasilje nad ženama i što je obiteljsko nasilje. "Novo u definiciji od strane Vijeća Europe je da se po prvi put govori da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena", kaže Šimonović i objašnjava kako je to bitno radi odgovornosti države, jer ako država ne poduzme mjere koje treba onda je odgovorna i krši ljudska prava.
 
Posebna izvjestiteljica pozvala je na inicijativu koju je pokrenula, a to je osnivanje radnog tijela koje bi se bavilo prevencijom rodno uvjetovanog ubijanja žena.
 
Lani je u Hrvatskoj ubijeno 17 žena, kao posebna izvjestiteljica vidim brojke u drugim državama, no ne postoji komparativna metodologija skupljanja podataka, svaka država to radi drugačije, naglasila je.
 
"Muško nasilje protiv žena u stvarnosti je zapravo rat u kojem se gube životi, takvu vrstu rata ne možemo smatrati prekršajem", poručuje Neva Tolle, koordinatorica Autonomne žense kuće, problematizirajući činjenicu što država smatra da se nasilje protiv žena treba goniti po prekršajnom zakonu.
 
To se događa u preko 90 posto slučajeva, kaže Tolle i poručuje da nikada ne treba zaboraviti da je za nasilje "uvijek i uvijek kriv počinitelj, a ne žrtva". Nikada ne stavljajmo na vagu što je ona njemu rekla, pa mu je slučajno poletjela ruka, kaže.
 
Predsjednik Odbora Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ) podsjeća da je u srijedu, 8. ožujka Međunarodni dan žena, te da prava žena nisu poklonjena, nego su rezultat duge i teške borbe. Ni danas ravnopravnost nije postignuta, žene čine većinu nezaposlenih, slabije su plaćene, podzastupljene su u politici, podsjetio je Sinčić.

(Hina)
Ministrica Murganić za Slobodnu Dalmaciju: Radimo na demografskoj revitalizaciji svim raspoloživim snagama i resursima
Ministrica Nada Murganić možda se ne ubraja u medijski najvidljivije ministre, ali ju je dopala i jedna od najspominjanijih i najosjetljivijih tema. Demografija. Iako se i vlast i oporba slažu da treba zaustaviti izumiranje stanovništva, to je daleko lakše kazati nego i zaista učiniti. Zato smo i razgovarali s gospođom Murganić koja ističe kako i nije za jednokratne medijske senzacije, tj. zvučne mjere od kojih obično nema dugoročne koristi...
 
Demografija je u Hrvatskoj aktualna i sve popularnija tema o kojoj govore stručnjaci i laici. Opet, svima je jasno da se problem smanjenja broja stanovnika u bliskoj budućnosti ne može rješavati proglasima ili jednokratnim mjerama, jasno je da se takvo što može prevenirati samo opsežnim ekonomskim, socijalnim i drugim mjerama... Koja je konkretna uloga vašeg ministarstva u svemu tome?
 
- Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ima ulogu u osmišljavanju i provedbi mjera demografske politike koje bi pridonijele obnovi i razvoju stanovništva. Osmišljavanje nije problem, unatrag 20 godina sastajalo se više radnih skupina koje su činili priznati stručnjaci iz područja demografske, socijalne i obiteljske politike. Problem može biti jedino u provedbi ne budemo li u njoj zajedno, svi skupa, i Vlada, i ministarstva, i lokalne jedinice, i struka, i mediji, ali i cjelokupno društvo. Svi moramo shvatiti da je ozbiljno ugrožena opstojnost našeg naroda nastavimo li ovako s lošim demografskim trendovima. Eto, i tu je naša uloga, poticati na suradnju, osvješćivati i senzibilizirati demografsku tematiku. Poticanje na suradnju jako je bitno jer Ministarstvo za demografiju nema svoj resor, nama su resori druga ministarstva i njihove politike spram demografskog razvoja.
 
Kako kanite biračima dokazati da osnivanjem ministarstva koje u svom imenu ima i demografiju i mlade briga ove vlade za njih nije tek deklarativna?
 
- Cilj nam nije uvjeravati birače, cilj nam je raditi na demografskoj revitalizaciji svim mogućim snagama i resursima koje imamo na raspolaganju. Vjerujemo da će ljudi prepoznati trud i rad. Mi više nemamo vremena za igranje političkih utakmica s temom demografije. Ovo je nadstranačko pitanje, strateški cilj jednog naroda. Svi mogući alarmi svijetle, izumiremo i iseljavamo se.
 
Pojedini demografi često istupaju u javnosti na tu temu s dramatičnim upozorenjima o izumiranju stanovništva u RH, a često dodaju i kako ih nitko ne sluša. Što bi to trebalo značiti, slušate li vi alarmantna upozorenja demografa? Ili ljudi možda naprosto žele da ih se aktivnije uključi u rad vašeg ministarstva? Jesu li njihove primjedbe opravdane?
 
- To nisu primjedbe, to su već vapaji. Podržavamo svaki komentar demografa. Ne možemo više reći da nismo uključeni. Gotovo svakodnevno smo u kontaktu sa strukom i evo, i ovim putem pozivamo sve na suradnju.
 
Kakav osjećaj imate dok čitate novine, portale ili gledate TV vijesti o odlascima mladih iz Hrvatske, trbuhom za kruhom? Ne možemo kazati da je to prestalo smjenom vlasti. Obeshrabruje li vas to na bilo koji način ili...?
 
- Užasno je slušati, ali ne smije nas to obeshrabrivati. Moramo vjerovati da možemo nešto učiniti. Naravno da nije prestalo, pa Vlada je samo nekoliko mjeseci na vlasti, a demografski problemi nas sustižu gotovo 30 godina. Nerealno je očekivati da se takvi kompleksni problemi riješe u par mjeseci. Ali počeli smo i odgovornost je na svima nama, i na medijima također. Ako se svaki pokušaj obezvrijedi i ako ne bude društvenog konsenzusa oko ovih problema, onda ćemo teško provoditi bilo koju mjeru za demografski razvitak naše zemlje.
 
Spremate li možda u prvom dijelu mandata neku zvučnu, da ne kažem medijski atraktivnu mjeru - koja bi mogla u kratkom roku utjecati na odluku nekog mladog čovjeka koji, sam ili s obitelji, samo što nije otišao iz Lijepe naše?
 
- Nismo skloni zvučnim mjerama. Nema takvih mjera iz rukava. Izmjenu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama osjetit će roditelji odmah nakon stupanja zakona na snagu, 1. srpnja ove godine. Poruka za mladog čovjeka? Doma je najljepše. U inozemstvu si uvijek stranac. Nažalost, nema takvih demografskih mjera koje mogu zamijeniti plaćeni posao. Vjerujemo da će Vlada činiti sve da oporavi gospodarstvo i stvori nova radna mjesta.
 
Kao oporbena zastupnica znali ste - u vrijeme dok je na čelu Ministarstva socijalne skrbi bila SDP-ova Milanka Opačić - nedvosmisleno konstatirati kako socijalna politika ne postoji te da se s korisnicima socijalne skrbi tek eksperimentira?
 
- Kao oporbena zastupnica tvrdila sam da je Zakon o socijalnoj skrbi koji je donesen za vrijeme SDP-ove vlade restriktivan. Sanacija deficita u državnom proračunu i uštede nisu trebale ići na štetu najsiromašnijih. Na primjer, ako se kod odobravanja zajamčene minimalne naknade uvodi imovinski i dohodovni cenzus bez izuzetaka, pogoršava se već ionako loše imovinsko stanje najsiromašnijih građana. Ograničavanje kumulativno zbrojenih naknada oštetilo je obitelji s više djece. Tada je ukinuto pravo branitelja na opskrbnine i većina njih je zbog istih uvjeta kod ostvarivanja zajamčene minimalne naknade ostala bez ikakvih prihoda. Nelogičnost sam vidjela i u ograničavanju prava na izvaninstitucionalne oblike skrbi u isto vrijeme kada se provodi deinstitucionalizacija ustanova. Reintegracija ustanova je krenula bez planova. Deinstitucionalizirale su se ustanove, a ne korisnici. Nije izvršen plan zbrinjavanja kadrova jer po novoj organizaciji rada postoji potreba za drugim kadrovima, a postojeći, uglavnom više i visoke stručne spreme, rade poslove ispod svoje stručne spreme ili su višak.
 
Je li vlast u kojoj HDZ ima većinu otad učinila dovoljno da više ne bude tako?
 
- U ovo kratko vrijeme od četiri mjeseca proširili smo pravo na status njegovatelja i na supružnike i/ili druge članove kućanstva. Kroz projekte Europskog socijalnog fonda povećali smo broj osoba s invaliditetom koje će koristiti asistencijske usluge. Korisnicima zajamčene minimalne naknade koji su ujedno zaposleni na javnim radovima neće se ukidati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu pa će tako imati veći prihod, a i lakše će se uključivati u svijet rada. Pokrenuli smo aktivnosti za izradu Zakona o udomiteljstvu kako bismo poboljšali status udomitelja i udomljenih korisnika te još mnoge druge aktivnosti.
 
Netko će kazati i daje HDZ-ova najava pred pretprošle izbore bila eksperiment, naime, mislim na poznatu najavu od 1000 eura za novorođeno dijete. Je li se od toga u potpunosti odustalo?
 
- Mjera 1000 eura je često spominjana u javnosti iako ona ne postoji. Naknada za novorođeno dijete postoji kao mjera, ali u manjem iznosu. Kao i sve druge naknade, u skladu s proračunskim mogućnostima će se povećavati. Novac koji smo imali za tu mjeru (1000 eura) radije smo prenamijenili u povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada jer je to bolja i trajnija mjera.
 
Broj zaposlenih u sektoru socijalne skrbi povećao se pet puta - prigovarali ste za mandata ministrice Opačić, kritizirajući princip političkog zapošljavanja. Jesu li svi ti ljudi i sada u sustavu? Što kanite s tim viškom zaposlenika? Dijeliti otkaze, pretpostavljam, ne bi bilo jednostavno, ni s pravnog aspekta?
 
- Ministarstvo za demografiju, obitelj , mlade i socijalnu politiku ima nove aktivnosti, zahtjevnu društvenu zadaću i stoga svi vrijedni i stručni službenici su potrebni. Otkazi kao višak zaposlenih nisu opcija.
 
Jedinstveni centar za naknade nije zaživio, iako je i javnost pozdravila ideju daje na jednome mjestu moguć administrativni uvid u to tko prima i kolike socijalne naknade, pa više, vjerujem, ne bi bilo napisa po medijima kako netko mercedesom dolazi po neku socijalnu naknadu...
 
- Jedinstveni centar za naknade je cijelo vrijeme postojao samo kao ideja, nije razrađen plan mjera i aktivnosti kojima bi se definirali postupci kako ostvariti konsolidaciju svih socijalnih naknada, kojih s državne razine ima više od 70, a kojima bi se pridodale i naknade s razine lokalnih jedinica. To je zahtjevan zadatak, dugotrajan proces koji podrazumijeva međuresornu suradnju, izmjenu propisa, organizacijske i kadrovske promjene, opremu i prostor. Odustalo se nije, ali taj posao se do sada olako shvaćao.
 
Donijeli ste odluku o osnivanju i imenovanju članova 18-člane (sa širim sastavom i 33-člane) radne skupine za izradu nacrta prijedloga Obiteljskog zakona. U ožujku nastavljate s njegovom izradom?
 
- Nova odluka o sastavu radne skupine donesena je prvenstveno radi cjelovitog usklađivanja njezina sadržaja s promjenama u ustrojstvu ministarstva te drugim novonastalim promjenama, koje uključuju i obavljanje poslova administrativne, tehničke i operativne koordinacije aktivnosti u radu radne skupine. Izrađen je nacrt prijedloga iskaza i teze za Obiteljski zakon, za koje je provedeno javno savjetovanje (u razdoblju od 21. rujna do 11. studenog 2016.), kao i održano više javnih izlaganja materije. Prema planu normativnih aktivnosti za 2017., planirano je upućivanje novog Obiteljskog zakona u Vladinu proceduru u četvrtom tromjesečju 2017. godine.
 
Neki kažu da su njegove teze konzervativne i da nas vraća stoljeće unazad?
 
- U ovom trenutku, uz uvažavanje činjenice da teze i nacrt prijedloga iskaza daju samo načelne smjernice za uređenje pojedinih područja budućeg Obiteljskog zakona, a ne propisuju i sam njegov sadržaj, nije moguće donositi pojedinačne zaključke ili mišljenja o novim zakonskim uređenjima jer ona nisu ni definirana u formi zakonskog prijedloga. Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona ide u javno savjetovanje u kojemu će se jasno definirati sve njegove odredbe.
 
Jeste li u tom smislu pod kakvim pritiskom nekih konzervativnih udruga, možda Crkve, kako to neke kritike unaprijed znaju i sugeriraju?
 

- Nismo pod pritiscima nijedne udruge ni Crkve. Radna skupina koja je izrađivala teze za Obiteljski zakon radila je nesmetano. Vjerujem da će iste uvjete za rad imati i ova radna skupina.
 
Kad bismo mogli konačno i dobiti novi Obiteljski zakon i što mislite je li moguće da ga se izglasa jednoglasno? U suprotnom, ako će se svakom smjenom vlasti drastično mijenjati zakon koji se tiče velikog dijela stanovništva, onda, složit ćete se, i nema previše smisla?
 
- Svakako da je to cilj i usudila bih se reći da bi to bio uspjeh svih koji su uključeni u izradu zakona direktno ili preko svojih predstavnika. To bi bio uspjeh, ne samo vladajućih, nego svih na društvenoj i političkoj sceni kao dokaz političke zrelosti.
 
Ovih ste dana izabrani i za predsjednicu Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski, a nastupno ste, među ostalim, kazali i da ćete se boriti protiv diskriminacije i nasilja u obitelji. Budući da je upravo ovih dana naciju šokirao slučaj stravičnog ubojstva trudne 18-godišnjakinje u Zagrebu, moram vas pitati u kojoj mjeri državni sustav može prevenirati takve događaje i je li uopće realno očekivati takvo što?
 
- Nasilje u obitelji je oblik diskriminacije, uvažavajući činjenicu da su u najvećem broju slučajeva žrtve žene, potrebno je osigurati zaštitu svih žrtava nasilja u obitelji, bez obzira na spol. Nacionalna strategija svim nadležnim tijelima uvodi obveze preveniranja i procesuiranja svake vrste nasilja u obitelji. U tom smislu posebnu pažnju treba dati razvoju preventivnih programa radi suzbijanja nasilja u obitelji u njegovim pojavnim oblicima, ojačati zakonske odredbe s ciljem zaštite žrtava nasilja, osigurati potrebnu pravodobnu pomoć žrtvama nasilja u obitelji, pomoć počinitelju u promjeni njegova ponašanja te senzibilizirati stručnu i širu javnost o potrebama žrtava nasilja u obitelji. Cjelovitu zaštitu žrtava nasilja na razini države moguće je postići samo zajedničkim poduzimanjem potrebnih mjera i djelovanjem cjelokupnog sustava i svih dionika, od državnih tijela pa do organizacija civilnog društva jer je zaštita prava ugroženih osoba obveza svih nas.
 
Kad je u pitanju tematika posvojiteljstva i usvajanja djece - hoće li u skoroj budućnosti biti daljnjih inicijativa samog ministarstva za liberaliziranjem posvajanja i usvajanja?
 
- Novi Obiteljski zakon, među ostalim, regulirat će i posvojenje, kojemu se kao posebnom obliku obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće skrbi u sustavu socijalne skrbi pridaje posebno značenje. Ministarstvo će i dalje poduzimati radnje s ciljem edukacije stručnjaka u ovome području, kao i bolje zakonske regulative te senzibilizacije javnosti za ovu problematiku. Postupak posvojenja djece nije kompliciran. Pitanje je transparentnosti postupka, zbog čega je prije više godina ustrojen registar potencijalnih posvojitelja i evidencija djece za posvojenje u aplikaciji Sockrb koju vode centri za socijalnu skrb i koju prati ministarstvo. Kroz obvezni program pripreme za posvojenje, nastoji se osvijestiti potencijalne posvojitelje o stvarnim mogućnostima za posvojenje djeteta i karakteristikama djece za posvojenje.
 
Što kao ministrica i roditelj mislite o tome da djeca školskog uzrasta u Hrvatskoj nisu jednaka po dostupnosti besplatnih školskih udžbenika. Znam da to ovisi o odlukama lokalnih vlasti, ali isto tako znam i da učenici koji žive u istoj državi nemaju ista prava? Treba li takve stvari podići na državnu razinu odlučivanja?
 
- Svako dijete treba imati uvjete za odgoj i obrazovanje od predškolske dobi pa do stjecanja akademskih zvanja i tome trebamo težiti i s državne razine omogućiti svima taj minimum. U našoj domovini imamo velik broj siromašne djece kojoj to nije dostupno, no djeca roditelja koji imaju imovinske mogućnosti ne trebaju biti obuhvaćena besplatnim udžbenicima ili nekim drugim materijalnim potporama ako država ne može osigurati istu razinu standarda.
 
Jedna od proklamiranih zadaća vašeg ministarstva je i zaštita izbjeglica te osiguranje integracije azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom. Koliko je uopće osoba obuhvaćeno vašim aktivnostima ovoga trenutka?
 
- Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita je proces koji podrazumijeva ostvarivanje prava iz svih resora (obrazovanje, zdravstvo, rad, socijalna skrb, unutarnji poslovi). Osobe kojima je odobren status međunarodne zaštite imaju sva prava iz sustava socijalne skrbi, kao i hrvatski državljani s prebivalištem u RH te pravo na smještaj u trajanju od dvije godine... U pravilu se tim osobama smještaj osigurava u smještajnim kapacitetima kojima za tu namjenu raspolaže RH ili centri za socijalnu skrb osiguravaju smještaj kod privatnih najmodavaca. Na dan 1. ožujka 2017. godine smještaj je osiguran za ukupno 105 osoba (od toga 50 samaca i 16 obitelji koje imaju ukupno 55 članova) koje su smještene u 60 stanova, i to 7 stanova u državnom vlasništvu i 53 iznajmljena stana. Trenutačno je 18 osoba u postupku rješavanja smještaja. Smještaj se sada osigurava u stanovima na području grada Zagreba, Zagrebačke županije, u Splitu i Kutini.

Članak u cijelosti, Slobodna Dalmacija 4.3.2017.
 
 
Jutarnji list, 1. ožujka 2017. - Konferencija „Demografija“ Vlada predstavila provedbeni plan demografske obnove
Ukidanje poreznih olakšica na djecu za zaposlene roditelje, redefiniranje dječjeg doplatka i stvaranje univerzalne novčane naknade za svu djecu, po uzoru na njemački Kindergeld, zatim postupno ograničavanje rada nedjeljom na određena razdoblja u godini ili određeni broj nedjelja tijekom kojih će trgovine moći raditi, uvođenje popodnevnih i subotnjih smjena u vrtiće, šira primjena kliznog radnog vremena i rada od kuće za roditelje male djece – glavne su mjere koje ova Vlada namjerava provesti tijekom mandata kako bi zaustavila dugogodišnji niz negativnih demografskih pokazatelja.

Članak u cijelosti, Jutarnji list, 1. ožujka 2017.

 FOTO/ Hanza Media
in PORTAL - Ministrica Murganić: Nepravedno je da jedna velika skupina osoba s invaliditetom bude zakinuta za pravo na njegovatelja

"Smatrali smo da je je nepotrebno dalje činiti tu nepravdu i htjeli smo to ispraviti, pa smo već poslali centrima za socijalnu skrb naputak da se članak o statusu roditelja njegovatelja primjenjuje onako kako treba", rekla je ministrica socijalne politike

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić ocijenila je u petak kako je sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj dosta centraliziran, pa treba razvijati vaninstitucionalnu socijalnu zaštitu u suradnji s lokalnim zajednicama.
"Splitsko-dalmatinska županija ima dobro razvije ustanove socijalne zaštite, ali sada želimo razvijati i vaninstitucionalnu zaštitu", izjavila je ministrica Murganić novinarima u Splitu, nakon sastanka sa županom Zlatkom Ževrnjom i njegovim suradnicima, na kojem se razgovaralo o socijalnoj skrbi. Naglasila je kako se mijenjaju potrebe i prava korisnika socijalne skrbi, pa u njezinu ministarstvu žele sa županijama, gradovima i općinama definirati koje su to specifične potrebe koje treba ugrađivati u strategije i financijske planove.
 Razvoj vaninstitucionalne socijalne zaštite tumači kao potrebu jer je hrvatska nacija stara te je diljem države staračkim i samačkim domaćinstvima potrebno pomoći. "Mi smo se kao društvo sigurno promijenili i više ne funkcionira susjedstvo na bazi nekakve pomoći. Ako to znamo, onda se s razine sustava i institucija moramo pobrinuti da ljudima, koji su već nemoćni, a ne žele ili im nije potreban smještaj izvan njihovih domova, omogućimo pružanje usluga i pomoći", poručila je Murganić.
Na pitanja vezana uz naknade za njegovatelje rekla je kako njihov status regulira važeći Zakon o socijalnoj skrbi, a u praksi su status njegovatelja ostvarivali roditelji djece s teškim intelektualnim, tjelesnim ili združenim oštećenjima, odnosno bolestima te im je zbog toga potrebna skrb gotovo 24 sata na dan. "Roditelji njegovatelji su ostvarivali naknadu od 2.500 kuna i na to su se obračunavali porezi. Dakle, bio je status radnog odnosa, a to je i dalje jedna dobra mjera i pravo. Međutim, upiti s terena su bili - što kad dijete više nije dijete, a invalidnost ostaje i što s onim osobama s invaliditetom koje moraju imati njegu u okviru kućanstava svojih obitelji, a njihovi njegovatelji, dakle supružnici izvanbračni ili bračni, braće, sestre ne mogu ostvariti status njegovatelja", istaknula je.
Napomenula je kako su pravobraniteljica i Visoki upravni sud upozorili da je jedna velika skupina osoba s invaliditetom zakinuta za to pravo, što je nepravda u odnosu na djecu koja su to ostvarila. "Smatrali smo da je je nepotrebno dalje činiti tu nepravdu i htjeli smo to ispraviti, pa smo već jučer poslali centrima za socijalnu skrb naputak da se članak o statusu roditelja njegovatelja primjenjuje onako kako treba. Na taj ćemo način pomoći obiteljima osoba s invaliditetom, a smanjit ćemo i pritisak na smještaj koji je uvijek nedostatan", rekla je Murganić. Složila se s kritikama da je preduga procedura dobivanja statusa njegovatelja.
Ministrica se u Splitu iza zatvorenih vrata sastala i s ravnateljima centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne osobe u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na temu deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi te o razvoja udomiteljstva i drugih oblika skrbi za djecu. Ona će večeras otputovati u Supetar na Braču i ondje posjetiti Udrugu roditelja djece s teškoćama u razvoju "Brački pupoljci".
HINA
foto - HINA


in Portal – News portal za osobe s invaliditetom

HRTradio: emisija „A sada Vlada“, emitirano: 01. veljače 2017., 08:05
Rodiljne naknade će se povećavati u skladu s proračunskim prilikama
ZAGREB, 1. veljače 2017. (Hina) - Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Muranić najavila je u srijedu povećavanje rodiljnih naknada u skladu s proračunskim prilikama, te istaknula da se s izradom novog Obiteljskog zakona nastavlja u ožujku jer je proces trenutno u fazi odgovaranja na primjedbe na njegove teze.
"U skladu s proračunskim sredstvima ćemo povećavati naknadu za novorođeno dijete koja zasad iznosi 2360 kuna, pa ako dođe do 1000 eura, bit ćemo jako zadovoljni", rekla je Murganić u emisiji Hrvatskog radija "A  sada Vlada".
Kazala je i da u Ministarstvu nisu odustali od 1000 eura za novorođeno dijete, ali su u fazi kada su donosili proračun smatrali da je novac koji su imali na raspolaganju učinkovitije i bolje prihvaćen kroz povećanje roditeljskih i rodiljnih naknada.
Vezano za Obiteljski zakon rekla je da se trenutno odgovara na primjedbe na njegove teze, a u ožujku se očekuje nastavak izrade zakona.
Zakon o socijalnoj skrbi, koji je na snagu stupio 2014. godine, Murganić je ocijenila kao veoma restriktivan i ustvrdila da je dodatno osiromašio najsiromašnije građane, te da je prerigorozno to što je za zajamčenu minimalnu naknadu uveden dohodovni imovinski cenzus.
U proceduru je puštena izmjena Zakona o socijalnoj skrbi s vrlo malom izmjenom. "Na to smo bili prisiljeni jer od prošle izmjene postoji članak u kojem se isplata zajamčene minimalne naknade veže za jedinstveni centar za naknade koji se nije oformio i ne postoji, pa da formalno ne bi bili u zakonskoj blokadi, moramo ga mijenjati", kazala je Murganić.
Izmjenama, kaže, žele omogućiti korisnicima zajamčene minimalne nakande koji su radno sposobni i koji koriste rad preko HZZO-a, a ujedno ostaju na javnim radovima, da im se za vrijeme rada na javnim radovima ne ukida zajamčena minimalna naknada.
"Treba reformirati sustav socijalne skrbi, treba ga i promijeniti  jer su se promijenili demografska slika, potrebe i zahtjevi korisnika i općenito stav prema socijalnoj pravdi", ustvrdila je.
Reforma socijalnog sustava, poručila je, nije ušteda i ne može biti samo radi ušteda, već da se na jednostavan i učinkovit način omogući pristup socijalnim pravima, te da bude pravedan i uravnotežen.