Obiteljsko nasilje u karanteni

Slika /Vijesti2020/nasilje1100420a.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg

U doba prirodnih i društvenih anomalija, pokazuju istraživanja, obiteljsko nasilje raste od 30 pa čak i do 100 posto. Zbog pandemije i karantene u svijetu je takva vrsta nasilja porasla za trećinu. Službeni podaci u Hrvatskoj zasad ne pokazuju povećanje broja prijava obiteljskog nasilja.

Brojne pozive u pomoć zabilježila je posljednjih dana splitska udruga Domine.

- Žene ostaju bez posla, i uslijed problema nasilja koje su doživjele u obitelji ostaju na ulici, objašnjava izvršna koordinatorica udruge Domine Mirjana Kučer.

Na Facebook stranici udruga je prvi put uputila apel za smještaj žrtava nasilja.

- Već prvi dan kad smo to stavili na stranicu javilo se negdje pet, šest ljudi - uglavnom žena koji su ponudile ili svoje apartmane ili stanove, kazala je Kučer.

Broj prijava ne raste jer žene su sada usmjerene na preživljavanje. Pod okriljem izolacije, alati kojima se kućni nasilnici koriste sad su jači nego inače.

- Socijalna izolacija, financijska nesigurnost koja je postala još veći realitet za mnoštvo građana i građanki, nesenzibilizirano društvo i nepripremljena država, kazala je psihologinja Senka Sekulić Rebić.

Statistike pokazuju da nasilje eskalira vikendima i blagdanima - a Uskrs u četiri zida upravo stiže.

- I stoga smo izdali posebne upute svim centrima za socijalnu skrb i obiteljskim centrima i organizirali smo 24 satno dežurstvo u centrima za socijalnu skrb i mobilne krizne timove koji izlaze na svaku dojavu, rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.

Ministarstvo demografije izdalo je upute o postupanju u situaciji pojačanog rizika od nasilja u obitelji.

Ako čujemo viku ili lomljavu, ako ne možemo stupiti u kontakt s osobom koja bi mogla biti žrtva i koja se čini prestrašena, ako vam se čini da je se kontrolira i da joj se ograničava komunikacija - prijavite policiji.

Kad nasilje eskalira, trebalo bi pokušati nazvati policiju ili osobu od povjerenja - nekoga tko će pomoći.

Pitanje je i primanja žrtava nasilja u sigurne kuće u uvjetima kad se ne preporučuje boravak s više osoba, pogotovo nepoznatih.

- Epidemiološki gledano za osobe koje su zdrave a ulaze u sigurnu kuću nema potrebe testiranja ako nisu bili u kontaktu anamnestički i ako nemaju nikakve simptome, rekao je ravnatelj HZZJZ-a Krunoslav Capak.

Svima je nama i obveza i dužnost reagirati. Jer za razliku od koronavirusa koji neće većini ugroziti život - obiteljsko nasilje je smrtno opasno i ne prestaje - do sankcija.
 
Izvor: HRT